Što je TA psihoterapija i kako to sve izgleda?

Prosječno vrijeme čitanja: 6 minuta

TA psihoterapija je više od najsigurnijeg puta kroz “šumu” ljudskog uma i više od lijeka za naše unutarnje rane… Ona je put do samostalnosti i samoostvarenja.

Psihoterapija je struka koja se razvila u puno smjerova, a isti se međusobno razlikuju po svojim metodama i teorijskim polazištima, načelima, području primjene, programu i trajanju teorijskog i praktičnog obrazovanja pa tako i u pristupu i trajanju rada s klijentima. Transakcijska analiza (u nastavku: TA) je jedan od novijih i najučinkovitijih psihoterapijskih smjerova. U nastavku saznaj odgovore na sljedeća pitanja:

• Čemu služi TA psihoterapija? 

• Što mogu očekivati od TA psihoterapeuta? 

• Što mogu očekivati od TA psihoterapije? 

• Koja su najbitnija načela psihoterapijskog rada?

• Kako izgleda psihoterapija? 

• Koliko traje TA psihoterapija? 

Krapinske Toplice, 2017.

Čemu služi TA psihoterapija? 

Može pomoći svima koji žele: 

• ostvariti promjenu u životu i postići svoje ciljeve 

• proraditi i zaliječiti traume, razbistriti dileme, olakšati dušu

• postati veći i jači od svoje boli, bolesti, poteškoća i problema, osnažiti se

• osvijestiti i nadići svoja ograničavajuća uvjerenja, obrasce razmišljanja i ponašanja

• bolje upoznati sebe, svoj identitet i istinske vrijednosti

• zavoljeti sebe, razviti samopouzdanje, sigurnost i slobodno se izražavati

• postati samostalni, djelovati odgovorno i svjesno u svakodnevnom životu

• naučiti kvalitetno komunicirati s drugima i unaprijediti odnose

• naučiti efikasno organizirati svoje vrijeme, život i prioritete

• raditi na osobnom rastu i razvoju, povećati svjesnost

• . . .

Što mogu očekivati od TA psihoterapeuta? 

Psihoterapeut nudi intiman prostor u kojem je moguć otvoreni razgovor. TA psihoterapeutu se može izreći sve što nas muči, opterećuje, izaziva sumnje ili stvara nemir, a nastavno na to možemo očekivati razumijevanje, jednako kao i podršku kako bismo postigli željenu promjenu.

Empatija i osnaživanje su važne sastavnice psihoterapije kojima se zapravo klijentu omogućava proces povezivanja sa samim sobom. Kao stručna osoba, također zadržava objektivnu i neutralnu poziciju - ne osuđuje, ne kritizira, ne pametuje, ne zgražava se, ne stvara pritisak, ne požuruje, ne širi priču okolo…

Psihoterapeut postavlja pitanja kako bi upoznao cijelu klijentovu situaciju, no prije svega sluša i pruža bitne povratne informacije na ono što čuje, vidi i osjeća uz klijenta. Terapeut obraća pozornost na nesvjestan proces koji se očituje u onome što je ostalo neizgovoreno, nedorečeno i nepovezano te to prenosi tako da klijent može jasnije vidjeti sebe, situaciju i opcije. 

Psihoterapeut može savjetovati, no prije svega nastoji dovesti klijenta do samouvida, jer kao što je Sokrat rekao: “Samo spoznaja koja dolazi iz unutrašnjosti predstavlja istinsku spoznaju“.

Više o tome tko su TA psihoterapeuti, koje su njihove vještine i osobine, gdje rade i kakva je njihova edukacija i obuka, možeš saznati klikom ovdje.

Što mogu očekivati od TA psihoterapije? 

Kroz TA psihoterapiju klijenti uče o sebi, drugima i o životu te tako postižu osobni rast i razvoj. Pozitivnu promjenu također omogućava zdrav odnos psihoterapeuta prema klijentu, što nažalost mnogi nisu imali priliku prije iskusiti. Po završetku psihoterapije, klijent ne bi trebao samo riješiti problem s kojim je došao, već biti obogaćen novim vještinama za lakše nošenje s izazovima na koje će naići u budućnosti. 

Klijent zajedno sa svojim terapeutom radi na tome da utvrdi sabotirajuće obrasce mišljenja i ponašanja. Shvaćajući korijen tih ponašanja, lakše ih otpuštamo i spremniji smo raditi na stvaranju novih, učinkovitijih obrazaca koji mogu povećati kvalitetu života. TA terapija nam pomaže da zaliječimo traume i postignemo bolje razumijevanje i prihvaćanje sebe, čime dolazimo do toga da se osjećamo bolje u svojoj koži, sposobniji smo donositi bolje odluke i razvijati kvalitetnije odnose.

Psihoteraput koristeći svoje znanje i iskustvo, pomaže klijentu sagledati problem iz različitih perspektiva kako bi pronašao rješenja. Nitko pa tako ni psihoterapeut, nema čarobni štapić niti moć mijenjati druge, jer jedino sami možemo odlučiti i preuzeti odgovornost za promjene.

Psihoterapeut je vodič kroz proces promjene, a klijent je taj koji donosi odluke nastavno na nova znanja i uvide.

Kako izgleda psihoterapija? 

Psihoterapija se odvija u ugodnoj prostoriji, gdje klijent i terapeut sjede okrenuti jedan prema drugom i razgovaraju. Ovisno o tome kako je educiran terapeut, proces terapije ponekad može uključivati i korištenje različitih kreativnih tehnika (tehnika sa stolicama, igranje uloga, asocijativne karte, konstelacije, kreativno izražavanje itd.) kako bi se klijentu olakšali samouvidi. Pritom se prije svake kreativne intervencije provjerava je li klijent suglasan na taj način istraživati sebe i poštuje se svaki odgovor. 

Dobrobiti terapije se najbolje mogu iskoristiti zajedničkim boravkom u prostoriji, no kako je primarno naglasak na razgovoru, terapijski učinak je moguće postići i online putem video poziva. Online rad je praktičan jer se ne gubi vrijeme na putovanje, a također omogućava nastavak terapije u slučaju selidbe klijenta ili terapeuta te uspostavu terapije pri velikoj udaljenosti. Za online način rada, važno je da klijent, jednako kao i psihoterapeut, osigura uvjete za rad - privatan, neometan prostor u kojem se može aktivno sudjelovati, promišljati i opuštati.

Moguća je i grupna psihoterapija između članova obitelji ili određene skupine ljudi, a najpopularnija je pritom partnerska psihoterapija.

Više o tome tko su klijenti psihoterapije, možeš saznati klikom ovdje.

Koliko traje TA psihoterapija? 

Individualni susreti, seanse obično traju 45-60 minuta, a za parove 80-90 ili 105-120 minuta, ovisno o praksi pojedinog psihoterapeuta te dogovoru s klijentima. Preporuča se jedna seansa tjedno, no učestalost se dogovara ovisno o potrebama klijenta te mogućnosti slobodnih termina. Za one koji osjećaju potrebu za većom podrškom (u početku terapije ili u kriznim periodima), mogući su i susreti više puta tjedno. Radi određenih okolnosti moguće je imati susrete i na rijeđoj bazi (2-3 puta mjesečno), a posebice u kasnijim fazama terapije. U početku se nikako ne preporuča rad samo jednom mjesečno, jer je psihoterapija ionako spor proces i u razdoblju od mjesec dana se nakuplja previše sadržaja, no prema želji klijenta i to je u redu. 

Idealno je prekinuti terapiju po postignuću cilja koji je klijent zajedno sa psihoterapeutom za sebe postavio, odnosno kada klijent postane samostalan u nošenju sa životnim okolnostima ili kada više nema potrebu raditi na sebi. Prosječno trajanje TA psihoterapijskog rada s klijentima je oko 2 godine. Neki klijenti završavaju svoje procese nakon nekoliko mjeseci, dok neke terapije traju i duže, 4 godine ili više. Više godina psihoterapije najčešće koriste:

• psihoterapeuti i stučnjaci pomagačkh zanimanja posvećeni cjeloživotnom učenju

• osobe s psihičkim oboljenjem

• ostali koji vole na taj način raditi na osobnom rastu i razvoju jer klijenti niti ne moraju ne moraju biti loše da bi radili na tome da budu bolje

To što klijent misli da mu psihoterapija više ne treba, ne znači da mu više ne bi dobro došla. Terapeuti vide sav prostor za napredak kod svojih klijenata, no nikad ih ne pritišću na promjene na koje klijenti nisu spremni. Trajanje stoga ponajviše ovisi o željama i potrebama, odnosno cilju klijenata. Nije tabu tema, o završavanju psihoterapijskog procesa se razgovara na seansama i klijent se priprema za prekid terapije sukladno približavanju ugovorenom cilju.

Za vrijeme terapije klijenti konstantno otkrivaju nove stvari o sebi i s vremenom se mijenjaju. To može dovesti do želje za nadogradnjom cilja koji je na početku terapije dogovoren ili za dodavanjem novih, dodatnih ciljeva.

Klijent ima pravo u bilo kojem trenutku prekinuti daljnju suradnju, no tu odluku je poželjno podijeliti s terapeutom na seansi i najaviti odlazak nekoliko susreta unaprijed ili ostaviti mogućnost za minimalno još jedan susret. Pri kraju terapije se zaokružuje što se postiglo i priprema se klijenta za budući period.

Dugotrajnija terapija se može pauzirati na nekoliko mjeseci. Psihoterapija se također može nastaviti s nekim novim ciljem nakon prekida ili završetka psihoterapije. Ponekad klijenti nisu spremni ili nisu u prilici za nastavak terapije, no nakon nekog vremena (i nakon nekoliko godina) se vrate svom terapeutu da završe procese ili da započnu nove.

Koja su najbitnija načela psihoterapijskog rada?

• Povjerljivost - psihoterapeut strogo čuva sve informacije kao profesionalnu tajnu (bio u pitanju razgovor s klijentom u istoj sobi, preko telefona, video poziva, poruka…) sukladno Etičkom kodeksu psihoterapeuta. Dobivene informacije mogu se otkriti drugima samo uz pristanak klijenta (ili zakonskog zastupnika), osim u izvanrednim okolnostima kada bi zadržavanje informacije moglo izazvati očito, životno ugrožavanje. 

• Odnos klijenta i terapeuta - ovaj odnos za klijenta može biti najljekovitije sredstvo u psihoterapiji. Osim što klijent uviđa kako u kvalitetnom odnosu i sam dolazi do rješenja, terapeut mu pomaže da zadovolji svoje emocionalne i relacijske potrebe. S obzirom na to da se vodi razgovor o temama o kojima je ponekad teško pričati, bitan je osjećaj zaštite, da se klijent sa svojim terapeutom osjeća ugodno, slobodno i sigurno. Međusobno povjerenje i uvažavanje je nužan preduvjet za pozitivan ishod psihoterapije. Odnos se gradi postepeno i nije nužno za klijenta da već na prvoj seansi bude odmah spreman sve podijeliti. Terapeut i klijent ne mogu imati (drugačiji) odnos izvan terapije te kod slučajnog susretanja ne započinju razgovor. Spol psihoterapeuta ne igra nikakvu ulogu u terapijskom procesu, osim ako je to važno ili predstavlja nešto klijentu.  

• Aktivnost i odgovornost za promjenu - psihoterapija je suradnički proces koji podrazumijeva aktivno sudjelovanje klijenta. Terapeutova je odgovornost da svojim kompetencijama i iskustvom pomogne sagledati problem iz različitih perspektiva, da ohrabri i podrži klijenta u preuzimanju odgovornosti te bude vodič kroz cijeli proces, ali klijent je onaj koji donosi odluke. Klijenti u procesu dolaze do vlastitih uvida i zaključaka te bez pritiska, sami odlučuju žele li ili ne primijeniti nova znanja u svom životu.

• . . .

TA psihoterapeuti ne mogu započeti terapiju s osobama koje od prije dobro poznaju niti s klijentima pričati o osobama koje već poznaju. Također, ne mogu raditi s obitelji i poznanicima svojih klijenata, osim ako je riječ o grupnoj psihoterapiji ili ako klijenti nisu naročito bliski i pristanu držati se dogovora da ne spominju jedni druge na individualnim seansama jer klijenti ne mogu biti tema razgovora s drugim klijentima. U slučaju da klijent i poznanik imaju potrebu spominjati njihov odnos u terapiji ili ako terapeut može ponovo susretati svog poznanika u društvenom životu, etično je da se za rad s njima preporuči kolega.

Više o mojoj usluzi možeš saznati klikom ovdje.